Forum

Novosti: » 

Namaz

Namaz (arapski: fonol. salah ili salat) je najznačajniji vid molitve kod muslimana, tzv. ibadeta. Muslimani su obavezni obavljati pet namaza dnevno.

Sama riječ namaz je perzijskog porijekla. Arapski izraz za islamsku molitvu je salat. To je izraz koji je koristio Poslanik i koji se koristi pri nijjetu, tj. odluci da se klanja namaz.

Da bi se klanjao namaz, muslimanski vjernik mora da se duhovno i fizički očisti. Muslimansko vjersko čišćenje na bosanskom jeziku se zove abdest, što je zapravo perzijska riječ, dok je arapski izraz wudu (izgovara se slično vudu). Abdest je obavezan prije svakog klanjanja i ako se abdest izgubi onda klanjanje nije dozvoljeno dok se abdest ponovo ne obavi.

Nakon što se muslimanski vjernik duhovno i fizički očisti abdestom, on onda pravi duhovnu odluku da klanja namaz. Ta odluka se zove nijjet. Neke islamske škole smatraju da je potrebno da se nijjet izgovara riječima (ja odlučih da klanjam...), dok druge smatraju da nije potrebno izgovarati ništa, već da to predstavlja odluku koju vjernik donese u srcu, te smatraju izgovaranje nijjeta novotarijom jer nema dokaza za takvo nešto.

Ukoliko bi izostao jedan od ovih farzova namaz neće biti ispravan. Oni obuhvataju:

Šartove (uvjete) koji su izvan namaza, i
ruknove (sastavne dijelove) koji su dio samog namaza.

Uvjeti namaza

1. da je čisto tijelo, odijelo i mjesto gdje će se klanjati

Pod ovim se podrazumijeva da na tijelu, odjeci i mjestu na kome se klanja nema tragova necistoce. Pod necistocom se ne misli na blato, zemlju, ulja i tome slicno nego, necistocom se smatra:

a) Sve što izadje na dva ljudska otvora. To je: izmet, mokraca, mezija (sluz koja i kod muškarca i kod žene izlazi prilikom nadražaja), vedija (sluz, sekret prostate, koja se ponekad pojavljuje poslije napornog mokrenja). U vezi sperme postoji razilaženje medju islamskim pravnicima, da li je necista ili ne. Preferirajuce mišljenje je da je cista. (v. djelo Sahihu fikhi-s-sunne, 1/75, autora Ebu Malika Kemala ibn es-Sejjida Salima)
b) Mokraca, balega i izmet svih životinja cije je meso zabranjeno jesti (svinja, pas, macka i sl.),
c) Krv (bilo ljudska, bilo životinjska),
d) Gnoj,
e) Ono što se povrati,
f) Sve od uginulih (krepanih životinja) osim kože ako se uzme i uštavi i tako ocisti.

Dakle, ukoliko neka od navedenih stvari se nadje na tijelu, odjeci i mjestu gdje se klanja, neophodno ju je ukloniti i ocistiti da bi namaz bio ispravan.
Posebno treba povesti racuna o cišcenju iza velike i male nužde. Ćišćenje se može vršiti kamencicima, papirom a najbolje je vodom, jer vodom se postiže potpuno ćišćenje.

2. uzeti abdest (više o abdestu)

3. biti pristojno obučen

U namazu moraju biti pokriveni stidni dijelovi tijela. Stidno mjesto kod muškarca je sve od pupka do koljena (racunajuci i koljena), a kod žene cijelo tijelo osim lica i šaka. Kada je u pitanju odjeca žene (i u namazu i van namaza), obaveza je pokriti sve osim lica i šaka (i stopala moraju biti pokrivena time što ce se obuti carape), zatim odjeca ne smije biti tijesna da se oslikavaju dijelovi tijela.

4. obaviti namaz na vrijeme

Namaz nije ispravan ukoliko se klanja van njegovog vremena. Danas postoje vaktije gdje se tacno u minutu zna kad nastupa koje vrijeme namaza.

- Vrijeme sabah namaza nastupa nastupom zore i traje do izlaska Sunca.
- Podne nastupa kada Sunce predje polovicu neba i traje do ikindije.
- Ikindija nastupa kada sjena jednog predmeta postane onolika koliko i sami predmet ili dvaput duža, i traje do zalaska Sunca. Nije dozvoljeno odgadjati ikindiju do tog vremena osim sa jakim razlogom (prespavljivanje, zaborav, povratak s puta...)
- Akšam nastupa kada Sunce zadje i traje do išceznuca crvenila na horizontu.
- Pocetak jacije je išceznuce crvenila pa do zore. Treba voditi racuna da se obavi do pola noci. Nakon pola noci nastupa vrijeme "darure" kada je dozvoljeno klanjati jaciju ali je pokudjeno. Pola noci se racuna polovica vremena od zalaska Sunca do nastupa zore.

Vremena u kojima je zabranjeno klanjati bilo kakav namaz su: dok Sunce izlazi pa dok ne odskoci koliko jedno koplje (oko 45 min. poslije izlaska Sunca), dok je Sunce na polovici neba i za vrijeme dok Sunce zalazi.

5. okrenuti se prema Kibli

Uvjet je da se osoba koja klanja okrene prema Kibli, tj. prema Mesdžidu-l-Haramu (Kabi) u Mekki, jer, ukoliko bi se okrenula prema nekoj drugoj strani, namaz joj ne bi bio ispravan.
Izuzetak od ovoga cine samo oni koji su u nemogucnosti da se iz straha, bolesti ili necega slicnog okrenu prema Kabi. Isto tako, dozvoljeno je putniku da klanja u prevoznom sredstvu u pravcu u kome se prevozno sredstvo krece.

6. Odluka (nijjet) za klanjanje namaza

Nijjet (odluka) znaci srcem odluciti koji ce se namaz klanjati. Mjesto nijjeta je srce, i on se podrazumijeva uz bilo koje djelo. Nije ga potrebno izgovarati rijecima. Izgovor nijjeta rijecima je novotarija.
Ukoliko bi covjek pristupio namazu tek onako, bez namjere u srcu da klanja, nego da se samo pregiba sa drugima, namaz mu ne bi bio ispravan. Ili, ukoliko bi stao da klanja podne, a u srcu ima namjeru da klanja akšam, namaz mu ne bi bio ispravan.
Nijjet je potrebno imati posebno za svaki namaz.

Ruknovi (sastavni dijelovi) namaza

Iftitah-i tekbir (Početni tekbir)	Kijam (Stajanje)	Ruku' (Pregibanje)	Vraćanje sa ruku'a
Sedžda	Kade-i ahireh (Sjedenje u namazu)	Predavanje selama na desnu stranu	Predavanje selama na lijevu stranu

1. početni tekbir (iftitah-i tekbir),

2. stajanje (kijam),

Kada izgovorimo početni tekbir i sastavimo ruke, stojimo mirno i skrušeno gledajući u mjesto gdje ćemo spustiti lice i učimo. Stajanje u namazu zove se kijam. Ko zbog bolesti ili starosti ne može da stoji, klanjaće sjedeći. Ko ne može sjedeći klanjaće ležeći a ko ne može ni to onda će klanjati u mislima. Samo nesvijest i neuračunljivost oslobađaju osobu obavljanja namaza sve dok ne dođe k sebi i urazumi se. Oni koji smatraju da je bolest ili starost isprika za ne obavljanje namaza su upali u šejtansku klopku. Takve osobe moraju odmah učiniti pokajanje (tevbu) te nadoklanjati propuštene namaze i nikad ne odustati od namaza šta god da se desi. Poslanikove -sallallahu `alejhi ve sellem- zadnje riječi upute su bile o održavanju namaza po svaku cijenu. Namaza je ugovor između Allaha dželle šanuhu i insana po kojem se Allah obavezao spasiti osobu koja održava svoj namaz i odreći se osobe koja ga napusti.

3. učenje Kur'ana (kiraet),

Kiraet znači učenje Kur'ana prilikom stajanja u namazu (tj. učenje Fatihe i sure).
(Učenje Kur'ana u namazu farz je na stajanjima svih rekata. Kod svih farz namaza farz je učiti Kur'an samo na prva dva rekata, a na trećem i četvrtom rekatu učenje Kur'ana je vadžib.)

4. pregibanje (ruku),

Pregibanje preko polovine tijela zove se ruku'. Vršeći ruku', izgovaramo: "Subhane rabbijel~`azim" (klanjam Ti se nad Savršenstvom, moj Veliki Gospodaru) , tri puta. Dižući se s ruku'a izgovaramo: "Semiallahu limen hamideh" (Čuje Gospodar roba koji zahvaljuje); zatim malo zastanemo i reknemo: "Rabbena lekel~hamd" (Hvala Ti Gospodaru), pa se, izgovarajući "Allahu ekber" (Allah je najveći), spustimo na tle.
Kad smo sagnuti na ruku, gledamo u nožne prste.

5. spuštanje lica na zemlju (sedžda),

Kad smo stojeći izgovorili: "Rabenna lekel~hamd", spuštamo se na tle i govoreći "Allahu ekber" - činimo sedždu.
Prvo spustimo koljena, zatim dlanove, a onda nos i čelo.
Na sedždi izgovaramo: "Subhane rabbijel~e`ala" (klanjam Ti se nad Savršenstvom , moj Uzvišeni Gospodaru) tri puta. Izgovarajući tekbir dignemo glavu sa zemlje i malo sjedemo, a onda, na isti način, učinimo drugu sedždu. Sa sedžde se, govoreći "Allahu ekber", dižemo na drugi rekat. Na sedždi gledamo niz nos. Na sedždi se dotičemo tla nožnim prstima, koljenima, dlanovima, nosom i čelom.

6. sjedenje na svršetku namaza (kade-i ahireh).

Poslije svakog drugog rekata i na završetku namaza sjedimo. Namaz od dva rekata ima samo jedno sjedenje - kade-i ahire. Namazi od tri ili četiri rekata imaju po dva sjedenja: prvo sjedenje poslije drugog rekata i kade-i ahire na završetku namaza.

Pet je dnevnih obaveznih (farz) namaza i to:

1. Sabah-namaz (fedžr)
2. Podne-namaz (zuhr)
3. Ikindija-namaz (asr)
4. Akšam-namaz (magrib)
5. Jacija-namaz (iša')

(Za više info o svakom namazu kliknite na njegov naziv)

Dnevni namazi se dijele da obavezni namaz (farz), i dobrovoljni (sunnet, koji je Poslanik prakticirao i preporučio nama).
Pored 5 propisanih svakodnevnih namaza tu su i povremeni namazi: bajram-namaz, teravih-namaz, dzuma-namaz, dzennaza-namaz, istihara-namaz, nocni-namaz, duha-namaz i sl.