Es-selāmu 'alejkum i dobrodošli...


Bismillāhi-r-rahmāni-r-rahīm
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
Bismillahi-r-rahmani-r-rahim

Forum

Novosti: » Liječenje Kur'anom » Razno » Psihologija » Predio koji usmjerava naše ponašanje

Predio koji usmjerava naše ponašanje

Gospodaru naš, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraćamo i Tebi ćemo se vratiti. (Kur'an, 60:4)

Od skromnog čovječijeg znanja i saznanja misterije duše navodim naučnu studiju pokušaja razjašnjenja funkcije čeonih centara kortexa prednjeg dijela čovječijeg mozga - komparativno vežući ih za Kur'anske pouke i hakk koji nam je još prije 14 i po vijekova objavljen nadajući se jedino da uz pomoć te projektirane poruke i smisla moćemo shvatiti i razjasniti bar djelimično najveću misteriju čudesa stvaranja - našu dušu ili nefs. "Ne valja to! Ako se ne okani dohvatit ćemo ga za kiku: za ono lažno i griješno čelo." (Al-Alaq, 15-16)

Karakteristika čela "lažno i griješno čelo" koja je navedena u citiranom ajetu je detalj koji zavrijeđuje krajnju pažnju. Određenim istraživanjima provedenim poslednjih godina ustanovljeno je da se u prednjem čeonom režnju lobanje nalaze djelovi koji upravljaju određenim aktivnostima mozga.

Objašnjenje vezano za ovaj dio i njegovu funkciju na šta je kao što viđosmo u citiranom ajetu prije 1400 godina i više upozorio Kur'an, savremeni naučnici su uspjeli dati tek u proteklih 60 godina.

Kad se pogleda u prednji dio lobanje primjetit će se čeoni dio mozga. Rezultati do kojih se o pitanju funkcije ovog dijela došlo, nakon provedenih istraživanja u oblasti fiziologije na sljedeći način su izneseni u djelu Essentialis of Anatomy and Physiology:

Motivacija, planiranje, mišljanje i početak davanja komandi se realizira u prednjem djelu čeonih krila mozga. Ovo je jedan segment asocijacije korteksa ...

Pored ovoga u spomenutom djelu se u vezi s ovim predjelom nalazi i sljedeća formulacija: Uporedo sa vezom sa pokretima, smatra se da je čeoni dio mozga u isto vrijeme i funkcionalni centar agresivnosti ...

"Mi vas stvaramo pa zašto ne povjerujete kažite vi Meni: da li sjemenu koje ubacujete vi oblik dajete ili Mi to činimo?" (Al-Waqi'a, 57 - 59)

Kao što se da razumjeti iz navedenih objašnjenja čeoni segment mozga vodi sve aktivnosti vezane za planiranje, motivaciju i za govorenje istine ili laži.

Sasvim je očito da formulacija "lažno i griješno čelo" navedeno u Kur'anskom poglavlju Al-Alaq, pokazuje veliku paralelnost s prethodnim objašnjenjima.

Kroz komparativno (vjersko-znanstveno) proučavanje, otvaramo vrlo važno pitanje "lokalizacije" insanovog nefsa duše i duha u čovjekovom tijelu, pokušavajući da ispravno razumijemo i shvatimo tu povezanost i način njihovog međusobnog uticaja, funkcionisanja i određivanja našeg ponašanja. Najprije želim da iznesem stav islamske uleme (a ona se podjelila po ovom pitanju). Jedna grupa, koju čine stanoviti učenjaci hadisa (muhadisi), pravnici (mufekihi) i sufije su na mišljenju da su duša (nefs) i duh (ruh) dva odvojena entiteta, dok ona druga skupina alima muhadisa, mufekiha i muhadis'a, tvrde da se iz sahihul hadisa Poslanika saws, jasno izražava da su nefs i ruh u biti jedno te isto.

Prema jednoj grupi učenjaka, dakle (Ibn Kajjimu u njegovom djelu Kitabur-Ruh i Ibn Ebu Izz elHanefiu u El-akidet et-Tahavijjeh), duh i tijelo zajedno čine čovjeka. Duh (ruh) je entitet koji se razlikuje od fizičkog, opipljivog tijela, ali je pojmovno i suštinski istovjetan duši (nefsu). Oni ovo dokazuju citiranjem ključnih hadisa koji potvrđuju njihovo ubjeđenje:

Ummi Selemeh r.a., prenosi da je Poslanik saws, rekao: "Kad ruh napušta tijelo, oči ga prate."

Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Poslanik saws, rekao: "Zar ne vidiš da kada osoba umre, njen pogled je nepeto nepomican, to se dešava kada njene oči prate nefs (kako napusta tijelo)."

(Referenca: Ebu Bilal alKanadi, Razjašnjene misterije duše, Libris, Sarajevo 2002, str. 30)

Mukatil bin Sulejman, dr. Mustafa Mahmud i neki drugi alimi, tvrde da je ruh jedno (te da se o njemu uvijek u Kur'anu i hadisima govori u superlativu), a duša nešto drugo i njoj se pripisuju uvijek neke nagonske osobine. Duša je ta koja kuša smrt, a ne duh: "Svako živo biće (nefsun) okusit će smrt." (El-Enbijja, 35) (ibid, str., 25, također vidi više u prevod teksta Duh i duša od Mustafe Mahmuda)

U Komentaru iz Buharijine zbirke sahih hadisa, sa osvrtom na mislejnja Ibn Kesira, Et' Taberija i El' Kurtubija, a kojeg je pripredio dipl. Ing. ef. Mustafa Mlivo, za Suru 97, str. 80, stoji sljedeće:

Ti živiš pomoću Mene, čuješ pomoću Mene, govoriš pomoću Mene. Ovo je osobenost svakog čovjeka, živi pomoću Allaha, čuje i vidi pomoću Allaha - jer je čovjek u svom biću mrtav. On ne živi pomoću svog bića. Svi se u svom egzistiranju oslanjaju na Jednog i Jedinog koji je sve stvorio, koji je u svojoj jednoći neovisan od bilo čega.

Postoje dva svijeta. Prvi je Alem el-emr (svijet zapovijedi), a drugi je Alem el-halk (svijet stvaranja). Veza između svijeta zapovijedi i svijeta stvaranja je Duh (Ruh). Duh pripada svijetu naredbe, ali on po nalogu Allahovom proizvodi dejstvo u materijalnom svijetu. Duh (ruh) i naredba (emr) su nerazdvojni. Dok se pojavio emr, odmah postoji i ruh koji realizira emr; a Allah najbolje zna.

Čistoća duha (ruha) koja je udahnuta Od Gospodara svih Svijetova u tijelo čovjeka da bi ga učinila živim biva u toku rasta i razvoja svijesti o svom postojanju, a pod uticajem prostornih i fizioloških ograničenja ljudske životne sredine, promjenjena (njena čistoća biva pomućena). Upravo manifestacija te dinamičke veze i odnosa između materije i duha koja naginje za realizacijom tjelesnih užitaka i zadovoljstava, mi vidimo kroz ekpresiju sada već kvalitativno različitijeg ali jednog te istog entiteta - ljudskog nefsa, insanovog džana iliti duse. Forma i bit duha koja je na neki način "zarobljena" u ljudskoj čauri biva potisnuta jačinom tih tjelesnih nagona (kod svakog pojedinca različito). Ipak kad nastupi trenutak odvajanja esencijalnog duha (pri smrti) iz svog privremenog ovodunjalučkog postojanja (te njeno putovanje ka višim sferama daljnje egzistencije), tada se vraća potpuna svijest o biti nje same (naše duše) i tada prestaju da djeluju na nju svi tjelesni nagoni. Dakle, sama svrha ne samo njenog individualnog postojanja, već i života uopće, jeste da se u toku ove nam date kratkotrajne egzistencije trudimo da što je viće moguće zanemarimo ili potisnemo to naginjanje materije (fizičkog tjela) a razvijamo samoanalizom i samospoznajom kroz Upute iz savršenog putokaza Islama one duhovne kvalitete i vrline mu'mina(ki).

dipl. Psiholog Nedzad Gicic i saradnici

« NazadDalje »

Sva prava pridržana od strane lijecenje-kuranom.com © 2002 - 2017
Kontakt informacije: e-mail info @ lijecenje-kuranom.com ili tel 00 387 (0)61 757 819
Web dizajn i izrada: DX.webTech - dx.webtech (@) gmail.com
Ucitavam...
Prijavite grešku