Da li su pojedini poslovi u vezi s odredenim danima? Da li za odredene dane važe neke posebne karakteristike? Menavi veli: 'Onaj ko se boji i cuva srijede zbog kojekakvih gatki ili ubjedenja onih koji gataju zvijezdama cini teški grijeh (haramun šedidet-tahrim), jer su svi dani Allahovi, niti donose štetu niti korist… Ibn Tejmijje, rahimehullah, je upitan o odredenim danima i nocima i pokudenosti poslova u njima, kao na primjer da neko kaže: srijedom, cetvrtkom, ili subotom je pokudeno krojenje, šivenje i pletenje...
Vrlo cesto možemo cuti da odredene postupke nije lijepo praktikovati u odredenim danima, a ne znamo kako se prema tome postaviti. Bojimo se da, ako se radi o propisu, utemeljenoj pravnoj normi, ne pogriješimo i ne ucinimo prekršaj zbog kojeg bismo osjecali grižu savjesti i za koji cemo odogovarati. To je logicno razmišljanje, jer svaki vjernik je svjestan svoje odgovornosti kada se radi o propisima Uzvišenog Gospodara. No, da bi propis bio prihvatljiv, on mora biti utemeljen na cvrstim temeljima iz kojih se propisi vjere i crpe. Ti temelji mogu biti univerzalni, opceniti, a mogu biti i konkretni - odnositi se na pojedini propis. Ono što se ne može desiti je to da neki propis ostane nepojašnjen. To vidimo i iz slijedeceg kur'anskog ajeta: '…Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera…' I Poslanik, s.a.v.s., nas obavještava da u vjeri nije ostalo nepojašnjeno ništa što je zahtijevalo pojašnjenje: 'Ostavio sam vas na cistom, jasnom i bijelom putu, cija je noc jasna kao i dan. S njega ce skrenuti samo onaj ko je uistinu propao.' Dozvola ili zabrana u vezi s postupkom koji se javlja kasnije odreduje se preko kur'ansko-sunnetskih uopcenih citata pod koje se taj postupak može podvesti. Kada se iscrpe svi dostupni izvori na osnovu kojih možemo zakljuciti da je neki postupak zabranjen ili pokuden, a osnov za takav stav ne pronademo, onda pristupamo jednom od temeljnih, opcih pravila koje nam nudi usuli-fikh, a koje glasi: Prirodno stanje stvari je njihova dozvoljenost (al-aslu fil-ešjai al-ibahatu). Pojednostavljeno kazano, svi postupci su dozvoljeni dok se ne utvrdi suprotno. Naravno, oni koji utvrduju postojanje ili nepostojanje temelja za utvrdivanje pokudenosti nekog postupka, kao i ostalih propisa su mudžtehidi koji su duboko uronili u kur'ansko-sunnetske citate i osnove usuli-fikha.
Da li su pojedini poslovi u vezi s odredenim danima zabranjeni? Da li za odredene dane važe neke posebne karakteristike? U tom kontekstu nailazimo na predaju koji bilježi Ebu Ja'la u Musnedu u kojoj se kaže: 'Subota je dan spletke i varke, nedjelja je dan svadbe i izgradnje, ponedjeljak je dan za putovanje i traženje nafake, utorak je dan neprilika i nesrece, srijeda je dan kada ništa ne treba uzimati niti davati, cetvrtak je dan kada se iskazuju potrebe i želje, i petak je dan vjeridbe .' Medutim, ova predaja, iako joj sened doseže do Poslanika, s.a.v.s., je slaba, te se ne može koristiti u argumentaciji.
Da li je pokuđenost pojedinih radnji u određenim danima...?
Moderatori: Haris, EMIRgr, Yassin
Da li rezanje noktiju u odredenim danima donosi odredenu korist?
Dejlemi, sa jako slabim senedom, bilježi predaju Ebu Hurejrea, da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Ko subotom odreže nokte iz njega ce izaci bolest, a u njega ce uci lijek, ko ih odreže nedjeljom iz njega ce izaci siromaštvo, a u njega ce uci bogatstvo, ko ih odreže ponedjeljkom iz njega ce izaci neuravnoteženost (ludilo), a u njega ce uci zdravlje, ko ih odreže utorkom iz njega ce izaci bolest, a u njega ce uci lijek, ko ih odreže srijedom iz njega ce izaci nespokojstvo (uzmenirenost) i strah, a u njega ce uci smirenost i zdravlje, ko ih odreže cetvrtkom iz njega ce izaci gubavost, a u njega ce uci zdravlje, ko ih odreže petkom u njega ce uci milost, a iz njega ce izaci grijesi.' Pored toga što je sened ove predaje jako slab, i samo njeno znacenje ukazuje na njenu neautenticnost.
Dejlemi, sa jako slabim senedom, bilježi predaju Ebu Hurejrea, da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Ko subotom odreže nokte iz njega ce izaci bolest, a u njega ce uci lijek, ko ih odreže nedjeljom iz njega ce izaci siromaštvo, a u njega ce uci bogatstvo, ko ih odreže ponedjeljkom iz njega ce izaci neuravnoteženost (ludilo), a u njega ce uci zdravlje, ko ih odreže utorkom iz njega ce izaci bolest, a u njega ce uci lijek, ko ih odreže srijedom iz njega ce izaci nespokojstvo (uzmenirenost) i strah, a u njega ce uci smirenost i zdravlje, ko ih odreže cetvrtkom iz njega ce izaci gubavost, a u njega ce uci zdravlje, ko ih odreže petkom u njega ce uci milost, a iz njega ce izaci grijesi.' Pored toga što je sened ove predaje jako slab, i samo njeno znacenje ukazuje na njenu neautenticnost.
Da li je srijeda nesretan dan?
Hatib el-Bagdadi u djelu Historija Bagdada bilježi preko Mesleme b. es-Saleta od Ibn Abbasa, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., navodno rekao: 'Posljednja srijeda u mjesecu je dan stalne nesrece.' Šejh Albani ovaj hadis ocjenjuje apokrifnim, te pojašnjava: 'Sened ove predaje je jako slab, jer Meslema koji je u njemu spomenut odbacen je kao prenosilac (metruku-l-hadisi), a prenosilac prije njega (Ebul-Vezir) je nepoznat i stoga nije ocijenjeno kakav je prenosilac.' Ovu predaju navodi i Ibnul-Dževzi u Apokrifnim predajama, i to sa istim senedom kao i Hatib, te veli: 'Hadis nije vjerodostojan, Meslema je odbacen prenosilac.' Istu predaju navodi i Sujutija u djelu El-Lealiul-masnu'a, te spominje da je došla još jednim putem, od Mehdija, ali ne kao Poslanikove rijeci, nego kao rijeci nekoga od ashaba. Albani veli: 'Ne samo da se ta predaja navodi kao rijeci ashaba, nego je i slabog seneda!' U svome drugom djelu, El-Džami'u-l-kebir, Sujutija potvrduje da se slaže sa Ibnul-Dževzijem u ocjeni hadisa, pa kaže: 'Ovu predaju bilježi Veki' u djelu El-Gurer, Ibn Merdevjeh u Tefsiru i Hatib el-Bagdadi, od Ibn Abbasa, r.a., i u njenom senedu je Meslema b. es-Salet koji je odbacen kao prenosilac. Ibnul-Dževzi je navodi u Apokrifnim predajama, a bilježi je i Et-Tujuri sa drugacijim senedom, ali kao Ibn Abbasove rijeci.' Ibn Hadžer u djelu Lisanu-l-mizan, govoreci o Meslemi, kaže: 'Vidio sam neke jako slabe hadise koje on prenosi…', a zatim je naveo ovu predaju. Za nju i Ibn Redžeb veli da nije vjerodostojna.
Ova predaja je zabilježena i u nešto drugacijem obliku: 'Srijeda je dan stalne nesrece.' Nju bilježe Ibnul-Dževzi u Apokrifnim predajama, i to sa nekoliko seneda, ali su svi jako slabi, i Taberani, koji sam za sened veli da je slab.
Ismail b. Muhammed el-'Adžluni u djelu Kešfu'l-hafa'i navodi nekoliko razlicitih predaja o srijedi i drugim danima, a onda prenosi Menavijeve rijeci kada citira Suhejlija: 'Teško onome ko gata i vraca, jer onaj ko tako postupa ne slijedi Poslanika, s.a.v.s. Gatanje je osobina onoga ko se ne uzda u Allaha, dž.š.' Zatim Menavi veli: 'Možemo zakljuciti: onaj ko se boji i cuva srijede zbog kojekakvih gatki ili ubjedenja onih koji gataju zvijezdama, cini teški grijeh (haramun šedidet-tahrim), jer su svi dani Allahovi, niti donose štetu niti korist…Onaj ko je ubijeden da je sve Allahova odredba, njemu gatke ne mogu naštetiti. I znaj da gatka pogada samo onoga ko gata i to na nacin da ga odvodi u propast.
Hatib el-Bagdadi u djelu Historija Bagdada bilježi preko Mesleme b. es-Saleta od Ibn Abbasa, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., navodno rekao: 'Posljednja srijeda u mjesecu je dan stalne nesrece.' Šejh Albani ovaj hadis ocjenjuje apokrifnim, te pojašnjava: 'Sened ove predaje je jako slab, jer Meslema koji je u njemu spomenut odbacen je kao prenosilac (metruku-l-hadisi), a prenosilac prije njega (Ebul-Vezir) je nepoznat i stoga nije ocijenjeno kakav je prenosilac.' Ovu predaju navodi i Ibnul-Dževzi u Apokrifnim predajama, i to sa istim senedom kao i Hatib, te veli: 'Hadis nije vjerodostojan, Meslema je odbacen prenosilac.' Istu predaju navodi i Sujutija u djelu El-Lealiul-masnu'a, te spominje da je došla još jednim putem, od Mehdija, ali ne kao Poslanikove rijeci, nego kao rijeci nekoga od ashaba. Albani veli: 'Ne samo da se ta predaja navodi kao rijeci ashaba, nego je i slabog seneda!' U svome drugom djelu, El-Džami'u-l-kebir, Sujutija potvrduje da se slaže sa Ibnul-Dževzijem u ocjeni hadisa, pa kaže: 'Ovu predaju bilježi Veki' u djelu El-Gurer, Ibn Merdevjeh u Tefsiru i Hatib el-Bagdadi, od Ibn Abbasa, r.a., i u njenom senedu je Meslema b. es-Salet koji je odbacen kao prenosilac. Ibnul-Dževzi je navodi u Apokrifnim predajama, a bilježi je i Et-Tujuri sa drugacijim senedom, ali kao Ibn Abbasove rijeci.' Ibn Hadžer u djelu Lisanu-l-mizan, govoreci o Meslemi, kaže: 'Vidio sam neke jako slabe hadise koje on prenosi…', a zatim je naveo ovu predaju. Za nju i Ibn Redžeb veli da nije vjerodostojna.
Ova predaja je zabilježena i u nešto drugacijem obliku: 'Srijeda je dan stalne nesrece.' Nju bilježe Ibnul-Dževzi u Apokrifnim predajama, i to sa nekoliko seneda, ali su svi jako slabi, i Taberani, koji sam za sened veli da je slab.
Ismail b. Muhammed el-'Adžluni u djelu Kešfu'l-hafa'i navodi nekoliko razlicitih predaja o srijedi i drugim danima, a onda prenosi Menavijeve rijeci kada citira Suhejlija: 'Teško onome ko gata i vraca, jer onaj ko tako postupa ne slijedi Poslanika, s.a.v.s. Gatanje je osobina onoga ko se ne uzda u Allaha, dž.š.' Zatim Menavi veli: 'Možemo zakljuciti: onaj ko se boji i cuva srijede zbog kojekakvih gatki ili ubjedenja onih koji gataju zvijezdama, cini teški grijeh (haramun šedidet-tahrim), jer su svi dani Allahovi, niti donose štetu niti korist…Onaj ko je ubijeden da je sve Allahova odredba, njemu gatke ne mogu naštetiti. I znaj da gatka pogada samo onoga ko gata i to na nacin da ga odvodi u propast.
Mišljenje šejhu-l-islama Ibn Tejmijje
I Ibn Tejmijje, rahimehullah, je upitan o odredenim danima i nocima i pokudenosti poslova u njima, kao na primjer da neko kaže: srijedom, cetvrtkom, ili subotom je pokudeno putovati, ili da kaže: krojenje, šivenje i pletenje u tim danima je pokudeno, ili da kaže: pokudeno je imati odnos sa suprugom u tim i tim nocima i postoji opasnost po dijete koje bude tada zaceto, i sl, pa je odgovorio: 'Sve to je neutemeljeno i za to nema nikakve osnove. Naprotiv, kada covjeka klanja istiharu, osloni se na Allaha i odluci da nešto uradi, neka to uradi u kojem god vremenu hoce i kada mu to prilike dozvoljavaju. Krojenje, šivenje, pletenje i drugi poslovi nisu pokudeni ni u jednom danu, niti je odnos pokuden u odredenoj noci ili danu. Poslanik, s.a.v.s., zabranio je gatanje, kao što to stoji u Buharijinom Sahihu od Muavije b. el-Hakema es-Selemija, da je rekao: 'Allahov Poslanice, medu nama ima onih koji odlaze vracarima.' Poslanik rece: 'Ne idite vracarima.' Rekao sam: 'Medu nama ima onih koji gataju.' Poslanik tada rece: 'To je nešto što se javi u vama, pa nemojte da vas to odvrati od onoga što ste naumili.'' Pa, ako je Poslanik, s.a.v.s., zabranio covjeku da ga gatka odvrati od onoga što je odlucio da uradi, kako je tek sa gatkama koje su u vezi s odredenim danima i nocima!? Medutim, lijepo je putovati (zapoceti putovanje) cetvrtkom, subotom i ponedjeljkom, ali nije zabranjeno putovati ostalim danima, osim petkom ako ce nas zbog puta proci džuma, jer se o tom pitanju ucenjaci razilaze. Što se tice drugih poslova i spolonog odnosa sa suprugom, to nije pokudeno u bilo kom danu u sedmici. A Allah najbolje zna.'
Salih Indzic
I Ibn Tejmijje, rahimehullah, je upitan o odredenim danima i nocima i pokudenosti poslova u njima, kao na primjer da neko kaže: srijedom, cetvrtkom, ili subotom je pokudeno putovati, ili da kaže: krojenje, šivenje i pletenje u tim danima je pokudeno, ili da kaže: pokudeno je imati odnos sa suprugom u tim i tim nocima i postoji opasnost po dijete koje bude tada zaceto, i sl, pa je odgovorio: 'Sve to je neutemeljeno i za to nema nikakve osnove. Naprotiv, kada covjeka klanja istiharu, osloni se na Allaha i odluci da nešto uradi, neka to uradi u kojem god vremenu hoce i kada mu to prilike dozvoljavaju. Krojenje, šivenje, pletenje i drugi poslovi nisu pokudeni ni u jednom danu, niti je odnos pokuden u odredenoj noci ili danu. Poslanik, s.a.v.s., zabranio je gatanje, kao što to stoji u Buharijinom Sahihu od Muavije b. el-Hakema es-Selemija, da je rekao: 'Allahov Poslanice, medu nama ima onih koji odlaze vracarima.' Poslanik rece: 'Ne idite vracarima.' Rekao sam: 'Medu nama ima onih koji gataju.' Poslanik tada rece: 'To je nešto što se javi u vama, pa nemojte da vas to odvrati od onoga što ste naumili.'' Pa, ako je Poslanik, s.a.v.s., zabranio covjeku da ga gatka odvrati od onoga što je odlucio da uradi, kako je tek sa gatkama koje su u vezi s odredenim danima i nocima!? Medutim, lijepo je putovati (zapoceti putovanje) cetvrtkom, subotom i ponedjeljkom, ali nije zabranjeno putovati ostalim danima, osim petkom ako ce nas zbog puta proci džuma, jer se o tom pitanju ucenjaci razilaze. Što se tice drugih poslova i spolonog odnosa sa suprugom, to nije pokudeno u bilo kom danu u sedmici. A Allah najbolje zna.'
Salih Indzic